Svjetski se dan konja obilježava 11. srpnja, a posvećen je jednoj od najplemenitijih životinja koja je stoljećima bila vjeran čovjekov pratitelj. Konji su kroz povijest imali ključnu ulogu u razvoju poljoprivrede, prijevoza, trgovine i kulture, a danas su nezaobilazni u sportu, rekreaciji, turizmu i terapijskom radu s djecom i odraslima. Konji su poznati po svojoj inteligenciji, snazi i osjetljivosti. Između čovjeka i konja često se razvija posebno povjerenje koje se gradi strpljenjem, brigom i međusobnim poštovanjem. Upravo zato konji imaju važnu ulogu u terapijskom jahanju, gdje pomažu osobama s različitim zdravstvenim i razvojnim poteškoćama te doprinose njihovom fizičkom i emocionalnom napretku.
Prepoznajući dobrobiti terapijskog jahanja već godinama organiziramo i provodimo volonterske akcije kroz koje korisnike raznih udruga i organizacija iz lokalne zajednice vodimo na terapijska jahanja. Naša dugogodišnja suradnica i desna ruka pri organizaciji ovakvih akcija je Ana Odobašić. Ana nam osigurava dolazak na posjed u Blizni Donjoj u sklopu OPG-a Batina gdje volonteri i korisnici osim konja mogu upoznati i mnogobrojne druge životinje. Ovakve volonterske akcije neizmjerno doprinose korisnicima, ali imaju snažan utjecaj i na volontere. Terapijsko jahanje predstavlja poseban oblik rehabilitacije u kojem je konj važan partner u procesu poboljšanja tjelesnog, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja korisnika. Ova metoda primjenjuje se kod djece i odraslih s različitim teškoćama, uključujući tjelesna oštećenja, neurorazvojne poremećaje, teškoće u učenju te emocionalne i psihološke teškoće.
Kako bi vam još bliže približili terapijsko jahanje zamolili smo Anu da nam odgovori na nekoliko pitanja.
Predstavite se ukratko.
Zovem se Ana Odobašić, terapijskim se jahanjem bavim od 2014. godine.
Koje su najvažnije vještine koje osoba treba imati za ovaj posao?
Za rad u terapijskom jahanju važno je da osoba nema strah od konja. Sve ostale vještine stječu se kroz rad na terenu i praktično iskustvo.
Koje osobine konj mora imati da bi mogao sudjelovati u terapijskom jahanju?
Konj treba biti smiren i dovoljno zreo, odnosno u godinama kada je prošao razdoblje odrastanja. Uglavnom su to konji stariji od deset godina. Najvažnije je da je konj miran, zadovoljan i da ima povjerenje u svog vodiča.
Koje promjene najčešće primjećujete kod korisnika nakon određenog vremena terapije?
Prve promjene koje primjećujemo kod korisnika jesu sreća, veselje i opuštenost. Nakon nekoliko dolazaka dijete upozna konja, razvije povjerenje i tijekom jahanja postaje sve sigurnije i opuštenije. Upravo ta povezanost između korisnika i konja doprinosi još boljim rezultatima u daljnjem terapijskom radu.
Brojna istraživanja potvrđuju da terapijsko jahanje može pridonijeti povećanju samostalnosti, poboljšanju kvalitete života te razvoju pozitivne slike o sebi. Konj je u terapijskom jahanju puno više od životinje koju se jaše. Konj je partner, motivator i tihi pomagač koji svojim pokretom, prisutnošću i povjerenjem doprinosi rehabilitaciji i osobnom razvoju korisnika. Upravo zbog jedinstvene povezanosti čovjeka i konja terapijsko jahanje zauzima važno mjesto među suvremenim rehabilitacijskim metodama.
Konji su mnogo više od sportskih ili radnih životinja, oni su dio naše kulturne i prirodne baštine. Briga o njihovoj dobrobiti zajednička je odgovornost svih koji ih vole i koji s njima rade. Svjetski dan konja prilika je da odamo priznanje ovim plemenitim životinjama i potaknemo svijest o njihovoj zaštiti, poštovanju i očuvanju za buduće generacije.
Hvala Ani na izdvojenom vremenu i podijeljenom iskustvu te se veselimo nastavku suradnje u sklopu projekta 72 sata bez kompromisa.
