Na današnji dan, u cijelom svijetu obilježava se Svjetski dan nulte tolerancije na nasilje i diskriminacije.
Jednim od efikasnih načina borbe protiv nasilja i provođenje sustava jednakih mogućnosti, pokazalo se i volontiranje s mladima.
Kako vrlo često ističemo, provođenjem volonterskih aktivnosti mladi:
- razvijaju samopouzdanje,
- razvijaju osjećaj empatije,
- osjećaj korisnosti i pripadnosti školi i razredu,
- jačaju svijest o vlastitim mogućnostima za volontersko djelovanje,
- razvijaju kritičko mišljenje i prosuđivanje,
- razvijaju nova znanja i vještina,
- šire vlastiti društveni krug,
- korisno i kreativno provode slobodnog vremena ulažući ga za dobrobiti u zajednici,
- osvješćuju za aktivno sudjelovanje u društvu,
- rješavaju stvarne probleme u zajednici volonterskim djelovanjem,
- stvaraju nove vrijednosti u zajednici.
Mlade osobe koje su obogaćene novim znanjima i vještinama, čine jače društvo. Osnaženo društvo uvijek teži održavanju ravnopravnosti i postizanju nulte tolerancije na nasilje.
Stvarno rješavanje problema nasilja moguće je samo dugoročno planiranim, inkluzivnim, sistemskim pristupom.
Kako bismo osnažili one najranjivije, nužno je provesti edukaciju mladih ljudi kako bi stekli znanja, vještine, primjerene stavove i obrasce ponašanja potrebne za aktivno sudjelovanje u zajednici i smanjenje svih pojavnih oblika nasilja. Metodološki, odgojem za volontiranjem, kao dijelom građanskog odgoja, stvaramo nove vještine za nenasilno djelovanje od najmlađe dobi. Naime, među često spominjanim uzrocima nasilja su iskustva nedovoljno zadovoljenih emocionalnih i razvojnih potreba te odsustvo empatije kod počinitelja nasilja. S druge strane, osobe sa nedostatkom samopouzdanja su najčešće one koje prepoznajemo kao žrtve nasilja.
Volontiranjem kao djelovanjem za dobrobit druge osobe ili opću dobrobit kod volontera se razvija i jača empatija. Kad je riječ o volontiranju s osjetljivim skupinama (npr. osobama s invaliditetom, osobama s posebnim potrebama, bolesnima i starijima…), obvezan korak u pripremanju volontera za volonterski angažman je edukacija o korisnicima s kojima će se susresti i senzibilizacija volontera za probleme s kojima se te osobe susreću. Kroz takvu edukaciju i kroz samo iskustvo kontakta s osobama u nepovoljnom položaju, volonter razvija razumijevanje za težinu situacije u kojoj se korisnik volontiranja nalazi. Uz dobro koordiniranje volonterskog angažmana ili u ovom slučaju, odgoja za volontiranje, mlada osoba će gotovo sigurno razviti novo razumijevanje prema krajnjem korisniku i/ili problemima s kojima se te osobe susreću te u konačnosti – empatiju. Osim empatije, kroz volontersko iskustvo kod volontera se razvija i samopouzdanje.
Sam čin volontiranja, na podsvjesnoj razini govori volonteru da je on taj koji ima nešto za dati onome kome treba (vrijeme, društvo, podršku, osmijeh, informaciju, itd..), što na neki način kod njega stvara svijest da je bogat, jer nečega ima više. Osim toga, ako je volontiranje organizirano sukladno smjernicama za kvalitetne volonterske programe onda osoba koja volontira cijelo vrijeme ima i kvalitetnu podršku, što često rezultira i kvalitetno obavljenim volonterskim zadatkom.
Volonterizam, sam po sebi, svakako, nije dovoljan da bi iskorijenio krupne probleme u društvu, kao što je nasilje nad ženama ili vršnjačko nasilje.
Mladi volonteri su svjesni da ne mogu čekati na politiku da mijenja sve nedostatke u društvu, iako bi u većini slučajeva trebalo biti tako. U tom svjetlu svjesni smo da je svaki novi volonter koji bi apelirao na probleme i radio na edukaciji ljudi, već dovoljan uspjeh u društvu.
Privlačenje pažnje na problem je pomak ka rješavanju problema. Upravo širenjem pozitivnih ideja može se doći do veće podrške i buđenja svijesti šire zajednice i sistema. Tim putem će se stvoriti bolji uvjeti za život svih građane, a to će, svakako, biti dobar primjer mladima da je volonterizam upravo put ka stvaranju kvalitetnijeg života cjelokupnog društva. Pojedinačno, tim putem se stvaraju poznanstva, iskustva, znanja i vještine, koje u kasnijim periodima života doprinose napretku u karijeri i, što je najvažnije, trajno obogaćuju svakog pojedinca u više aspekata njegovog života.
-Mlade osobe, svojim aktivnom djelovanjem, mogu doprinijeti smanjivanju nasilja u društvu. U naš rad uključene su mlade osobe, većinom studenti pravnog i filozofskog fakulteta koje aktivno volontiranju. Takve mlade volontere educirali smo o zakonodavnom okviru koji regulira problematiku nasilja te o pristupu osobama koje su preživjele traumu. Educirani mladi volonteri pomažu u komunikaciji i aktivnostima mobilnog tima. Imali smo situacije da ljudi nisu mogli dolaziti kod nas pa smo morali intervenirati na terenu i biti podrška ljudima. Najčešće se tu radi o pružanju psihološke podrške ljudima te ostvarivanje prava na informacije. Naravno, ne rade svi volonteri na terenu. Imamo određen broj volontera koji su nam izrazito potrebni i korisni za rad u logistici i administraciji. Svi volonteri nađu neko svoje mjesto unutar djelovanja udruge. Kao i većina udruga danas se susrećemo s povećanim brojem mladih ljudi željnih volontiranja i davanja svog vremena na human način. Bez obzira na cjelokupnu situaciju u društvu, mladi sve više pokazuju inicijativu za sudjelovanjem u općem nastojanju da se nasilje u svakom obliku koje poznajemo, što više smanji.
Danas naša udruga broji 17 mladih volontera kojima smo pružili edukaciju te su pronašli svoje mjesto unutar organizacije.U 2020. godinu zabilježili smo 553 korisnika, od čega je 257 korisnika zatražilo psihosocijalnu podršku, a 296 uslugu besplatnog pravnog savjetovanja. Naglašavamo da smo jedina organizacija u regiji koja provodi Zaštitnu mjeru psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji. Smatramo ovu mjeru izuzetno važnom jer se nasilniku pristupa tretmanski mijenjajući mu nasilni obrazac ponašanja i na taj način nastoji spriječiti ponavljanje nasilja. Do sad je 210 osoba upućeno na našu udrugu od strane Prekršajnog suda u Splitu i njegovih Stalnih službi.
– predsjednica Udruge za pomoć žrtvama Bijeli krug Hrvatske Livija Plančić
Zbog svega navedenog, smatramo da je volontiranje veoma primjeren alat u području prevencije i smanjenja nasilnog ponašanja, a sigurno ima potencijal utjecanja na razvoj zdravije dinamike unutar obitelji pa s tim i cjelokupnog društva. Sudeći prema povratnim informacijama od mladih volontera, volonterska iskustva su uz edukativnu svrhu imala i motivirajući odgojni efekt za aktivno (su)djelovanje mladih u društvu sukladno njihovim željama za nastavkom i kreiranjem novih pozitivnih volonterskih iskustava.
U nastavku donosimo adrese na koje se možete javiti u slučaju da ste sami žrtva ili primijetite nasilno ponašanje u okolini.
BIJELI KRUG
Ljudevita Posavskog 14, Split
+385 21 783 449
bijeli.krug@gmail.com
0800 63 29
CARITAS SPLITSKO- MAKARSKE NADBISKUPIJE
Sigurna kuća- 021 318 740
HRABRI TELEFON– za djecu- 116 111
PRAVOBRANITELJ ZA DJECU SPLIT
Adresa: Braće Kaliterne 10, 21000 Split
Tel.: 021/488-462, 021/488-495
Fax: 021/488-657
E-mail: info@dijete.hr
PUČKI PRAVOBRANITELJ SPLIT
Adresa: Mažuranićevo šetalište 8A, 21000 Split
Tel.: 021/682-980; 021/682-982
Fax: 021/682-983
E-mail: info@ombudsman.hr
NACIONALNI POZIVNI CENTAR ZA ŽRTVE KAZNENIH DJELA I PREKRŠAJA – 116 006
